Pranje fasada i kamenih površina od algi i gljivica

Pranje fasada i kamenih površina od algi i gljivica

Alge i gljivice problem današnjice!

Iz godine u godinu sve se više susrećemo s pojavom pojačanog rasta algi i gljivica na fasadama. Dosadašnja istraživanja su pokazala da je učestala pojava algi i gljivica direktno povezana sa ljudsko potrebom za što učinkovitijom toplinskom zaštitom stambenih objekata a sve u cilju poboljšanja energetske učinkovitosti. Pojava algi i gljivica na starim objektima smatra se normalnom posljedicom dugotrajnoj izloženosti atmosferskim utjecajima, dok se pojava algi i gljivica na novim objektima smatra nedostatkom i nepoželjnom pojavom.

Današnja tehnologija nam omogućuje brzo i efikasno djelovanje kod uklanjanja algi i gljivica koristeći biorazgradiva sredstva koji blago utječu na vašu fasadu.

Alge i gljivice su prirodna pojava uzrokovana povećanim prisustvom vlage, što bi značilo da objekti koji su u blizini vodenih površina (jezero, rijeka, potok, more itd..) i objekti u šumskim predjelima podložniji su nastanku algi i gljivica, također što je objekt izloženiji povećanim oborinama te onim oborinama koje su popraćene vjetrom veća je vjerojatnost nastanka algi i gljivica te posebnu važnost imaju i duljine trajanja ili čak neprekinuto trajanje oborina.
Kondenzacija je također jedan od bitnih čimbenika za nastanak obrasta. Ona nastaje u datom trenutku kada temperatura zraka dosegne takozvanu granicu ˝rosište˝ tada je zapravo zrak najzasićeniji vodenom parom.
Ranije smo naveli kako su fasade s lošijom toplinskom izolacijom podložnije obrastu, međutim kada je riječ o kondenzaciji tada je uzrok dobra toplinska izolacija. Kada je na fasadi postavljena dobra toplinska izolacija tada do vanjskih zidova ne dopire unutarnja toplina te je tada temperatura fasade niža nakon čega postaje podatna površina za stvaranje vlage.
Kondenzacija stvara veći rizik za pojavu algi i gljivica iz razloga jer je period djelovanja kroz godinu puno duži od perioda trajanja oborina. Kada se pojave zaprljanja na fasadama u većini slučajeva radi se o obrastu, algama ili gljivicama koja su učestalija na sjevernim i zapadnim pročeljima zbog veće prisutnosti vlage i manjka sunca te se prenose vjetrom i tu ih može biti i do 1.000.000/m3.
Najlakše ih je prepoznati po nakupinama crne ili sive boje koja potječe od pigmenta melanina te on ujedno služi kao zaštita od UV-zračenja.
Zbog svoje crno sive boje teško ih je razlikovati od atmosferskih zaprljanja stoga je jako bitno dobro procijeniti radi li se o obrastu, algama, gljivicama ili o atmosferskim zaprljanjima kako bi se moglo pravodobno djelovati.

ZAŠTO JE BITNO SANIRATI ZARAŽENU FASADU NA VRIJEME?

Pravodobno otkrivanje zaražene fasade osnovni je preduvjet za uspješno saniranje svake nastale obrasline. Iznimno je bitno da se tretira cijela ploha, a ne samo zaražena površina. Zaražene površine se moraju u potpunosti sanirati dubinskim tretiranjem micelija tj. nevidljivih dijelova algi i gljivica čije je prodiranje duboko u podlozi, a upravo to je od osobite važnosti za njihov opstanak.
Korištenjem biocidnih sredstava ne može se jamčiti nestanak obraslina u potpunosti tj. da se obrasline neće ponovo pojavljivati, no ispravno djelovanje i sanacije mogu pridonijeti dugoročnijoj zaštiti svojim prodiranjem duboko u podlogu, uništavajući njihova staništa.
Ponovno farbanje fasade neće dugoročno riješiti problem, te zahtjeva dugotrajnije radove i veće novčane izdatke. Uklanjanje algi i gljivica je jeftinije 50-70% nego ponovno bojanje fasade. Uklanjanje algi i gljivica je dugoročnije rješenje, jer se nanosi zaštitni sloj biorazgradivih sredstava, te se na fasadama koje su izloženije nastanku algi i gljivica spriječava ponovno nastajanje 5 do 7 godina.

GLAVNI UZROCI NASTANKA ALGI I GLJIVICA SU:

  • Utjecaji okoliša
  • Konstrukcijski detalji
  • Klimatski uvjeti
  • Lokacija objekta

Utjecaji okoliša
Jedan od bitnih utjecaja okoliša je lokacija objekta na koju ne možemo utjecati. Ono na što možemo utjecati je:

  • Zelenilo neposredno uz fasadu jer tada ono usporava sušenje fasade
  • Blizina vode koja prouzrokuje veliku vlažnost zraka
  • Područja sa smanjenom zagađenosti zraka dušičnim i sumpornim plinovima koje pogoduju nastajanju algi i gljivica
  • Niske temperature, magla i učestale kiše s time da je ovdje bitno naglasiti duljinu trajanja oborina
  • Niže nadmorske visine zbog sušeg zraka (na nadmorskim visinama > 800 mnv zrak je niže vlažnosti)

Konstrukcijski detalji
Vrlo važan element u planiranju izrade objekta je ispunjavanje građevinsko-konstruktivnih zahtjeva. U samom planiranju osobitu pažnju treba posvetiti izradi detalja bitnih za spriječavanje izravnog vlaženja fasade, nekonkretno izvedena nadstrešnica, loše izvedena hidroizolacija, loše postavljeni priključni djelovi te loše izvedena odvodnja vode koja često dovodi do curenja vode po fasadi.
Mjesta na zgradama gdje je pojačan rast obrasta jasan su pokazatelj da se te površine vrlo sporo suše. Od iznimne važnosti kod preventivnog djelovanja je sam projektant jer i sama arhitektura objekta bitno utječe na pojavljivanje algi i gljivica. Za umanjenje rizika od algi i gljivica potrebno je odgovorno projektirati i graditi objekt.

Klimatski uvjeti
Klimatske promjene znatno utječu na vlažnost zraka, stoga vlaga na zidovima ostaje znatno duže, a to je glavni čimbenik za razvoj mikroorganizama. Oborine popraćene vjetrom uzrokuju pojačano vlaženje fasadnih površina, a tako i bolji prijenos spora koje prouzrokuju zarazu.
Globalno zatopljenje također utječe sa svojim vremenskim periodima koji su znatno duži od uobičajenih, stoga su i vlažni periodi znatno duži što pogoduje algama i gljivicama za razvoj. Ovakvi uvjeti su izraženiji u manje naseljenim područjima gdje obituje čišći zrak koji povećava mogućnost zaraze.

Lokacija objekta
Izborom lokacije objekta možemo preventivno utjecati na nastanak obraslina, tako da je lokacija manje izložena vlazi, udaljenija od zelenila te manje podložna atmosferskim utjecajima.
Na sljedeće načine se možete bolje zaštititi:

  • Određenom razdaljinom od zelenila i voda (rijeka, potoka, jezera…)
  • Zaštitom od izravnih utjecaja vjetrova i pojave sjena
  • Izgradnjom na povišenim predjelima, izbjegavajući gradnju u nizinama gdje je duže zadržavanje vlage (magle)

PREVENTIVNE MJERE REDUCIRANJA RIZIKA

Preventivne mjere se trebaju poduzeti već kod samog planiranja i gradnje, jer ako nema vlage, neće biti niti algi i gljivica. No moramo naglasiti da se mikroorganizmi ne mogu u potpunosti spriječiti, ali se može usporiti njihov nastanak.

ODRŽAVANJE FASADA

Održavanje fasada na način da se kontinuirano ( svakih 5-7 godina ) uklone eventualno nastali obrasti algi i gljivica je veoma bitno da se produži “životni vijek“ fasade, te da se izbjegnu budući veći troškovi sanacije fasade.

POSTUPAK UKLANJANJA ALGI:

1. KORAK: PREDOBRADA
Za uklanjanje pora algi koristi se specijalizirano sredstvo koje već nakon nekoliko minuta daje vidljiv učinak. Ovisno o podlozi i stupnju zaprljanja vrijeme primjene može potrajati više ili manje.

2. KORAK: ISPIRANJE
Nakon završetka prvog koraka, ispiranje tretirane površine može početi. Otopljene nečistoće nježno se peru nakon korištenja ravnomjernog raspršivača s niskim tlakom pritiska. Treba obratiti pažnju na udaljenost mlaznice cca 50cm kako bi tretirana površina ostala neoštećena.

3. KORAK: PRIMJENA ZAŠTITE FASADE
Ovaj korak razlikuje našu metodu od konvencionalnog čišćenja fasada. Kako bi se spriječilo ubrzano obnavljanje algi, čista fasada bez algi i gljivica se tretira s našim transparentnim sredstvom za dezinfekciju ( Hermes HFS ) i zaštitu fasade. Zbog velike dubine prijanjanja zaštita se upija u fasadu i ima trajni učinak protiv algi i gljivica.

Zatražite besplatni uzorak na Vašoj fasadi!

Pošaljite nam zahtjev za besplatan uzorak i unaprijed vidite rezultate na vlastitoj fasadi, keramici, kamenu...

Galerija radova

Reference

Grad Kastav
Agram Life osiguranje
Dogma upravljanje
Kast Mehatronika
Jadransko osiguranje
Euroagram Tis
Euroherc osiguranje
Galion RI